ZRELOST I SPREMNOST DJETETA (I ZAJEDNICE)  ZA ŠKOLU

pripremila pedagoginja mr.sc.Branka Biketa Caktaš

07

PRIPREMLJENOST DJETETA ZA ŠKOLU ODNOSI SE NA optimalan stupanj razvijenosti različitih fizičkih i psihičkih funkcija djeteta koje će mu omogućiti uspješno svladavanje propisanog nastavnog plana i programa

OBUHVAĆA:

KRONOLOŠKA DOB:

  • sva djeca rođena od 1. travnja tekuće godine i 31. ožujka naredne godine su školski obveznici
  • ALI – kronološka dob nije jedini prihvatljivi kriterij upisa u školu

TJELESNA ZRELOST

  • 01 (1)dijete mora doseći određenu biološku razvojnu razinu kako bi moglo podnijeti tjelesne i psihičke napore koji ga očekuju u školi (npr. put od kuće do škole, teška đačka torba…)
  • visina (prosječno za dječake 120, a za djevojčice 117 cm)
  • težina – prosječno oko 20 kg
  • dobra razvijenost osjetnih organa, naročito vida i sluha
  • stupanj okoštavanja, mišićna snaga, pojava trajnih zubica
  • tjelesnu zrelost utvrđuje liječnik pri upisu u školu

ZRELOST PSIHOMOTORIKE

  • usklađivanje određene vrste pokreta s osjetnim podacima koje dijete prima putem osjetnih organa iz svoje okoline
  • uspostavljena lateralizacija – ljevaštvo / dešnjaštvo / ambidekstrija
  • psihomotorne vještine su ČITANJE i PISANJE

EMOCIONALNA ZRELOST

  • djetetove emocionalne reakcije primjerene su situaciji
  • važna je EMOCIONALNA KONTROLA
  • odgajanje emocionalne kontrole znači razvijanje navika u emocionalnom ponašanju
  • učenje da se neke emocije prikriju ili izraze s manje intenziteta nego što su doživljene (posebice bijes, srdžba) tako da budu prihvatljive okolini
  • uspostavljanje emocionalnih kočnica u nama
  • bitno je da dijete ima određenu razinu tolerancije na frustraciju. To će mu omogućiti da ustraje u učenju i onda kad mu baš nije zanimljivo ili ugodno

SOCIJALNA ZRELOST

  • povezana s emocionalnom zrelošću
  • označava prilagodbu na društvene norme
  • važni su procesi imitacije i identifikacije
  • dijete od odraslog MORA čuti da je dobro pomagati drugima, da ponekad treba popustiti…

INTELEKTUALNA ZRELOST

  • obuhvaća razvijenost psihičkih funkcija
  • bitna je dobra razvijenost govora – dijete mora biti sposobno izraziti misli i potrebe te razumjeti tuđi govor
  • pamćenje – ovisi o djetetovom interesu, aktivnom stavu i uočavanju logickih veza

 

inteligencija – postoji sedam vrsta inteligencije:
1. verbalna
2. matematičko – logička
3. specijalna
4. glazbena
5. vizualna
6. interpersonalna
7. intrapersonalna

DOPUSTITE SVOM DJETETU DA NEKU INTELIGENCIJU IMA JAČE, A NEKU MANJE RAZVIJENU

  • pažnja – prije polaska u školu pažnja je nenamjerna i traje 15 – 20 minuta ako je sadržaj djetetu zanimljiv.
  • Kasnije pažnja postaje namjerna te olakšava učenje, pamćenje i aktivno spoznavanje.
  • Vježbati tako da od djeteta zahtijevamo da obrati posebnu pažnju na određene aspekte nekog predmeta (pr. boju, zvuk, oblik …)
  • mišljenje – zahvaćanje odnosa i veza među stvarima i pojavama koje djeca opažaju, ali i predviđanje tih odnosa bez ranije stečenog iskustva
  • bitno je da dijete ima osnovne pojmove o vremenu i prostoru te o količinskim odnosima (pr. jucer – danas – sutra; iznad – pored – lijevo – desno; puno – malo)

OBITELJ 
važan čimbenik pripremljenosti 
za školu 

  • 07Obitelj ima odgojnu funkciju
  • Moć obiteljskog odgoja je velika jer je to intimna zajednica u kojoj su članovi povezani toplim emocionalnim vezama – u obitelji dijete uči identifikacijom ("želim biti kao mama, kao tata…")
  • BITNO JE U DJETETA BUDITI MOTIVACIJU, VOLJU, ŽELJU i NASTOJANJE DA NAUČI i SAVLADA NEŠTO NOVO
  • učenje traje čitav život – stoga je u djeteta potrebno usaditi ljubav prema učenju
  • svaki roditelj želi:
    1. da dijete dobro uči
    2. da se uspješno uključi u društvo
    3. da se maksimalno afirmira u životu

 

!!!!! V AŽ N O !!!!!

DOBRA SURADNJA VRTIĆA i OBITELJI

  • nikada nemojte plašiti dijete školom – "Vidjet ćeš ti tamo, dobit ceš jedinicu, ići ćeš u kut, …"
  • školu treba predstaviti u realnom svjetlu – "Sva djeca idu u školu – ona nam pomaže da postanemo veliki!"

UČINIT ĆEMO ZAJEDNO

djecu ćemo odgajati u poticajnoj sredini

  • 08POZITIVNA EMOCIONALNA POTPORA DJETETOVIM NASTOJANJIMA
  • OSIGURATI HRANJIVU ISHRANU S DOVOLJNO VITAMINA, MINERALA, PROTEINA i KALORIJA
  • STIMULIRAT ĆEMO SVA DJETETOVA OSJETILA
  • PONUDIT ĆEMO MU NIZ IZAZOVA KOJI NISU NI PRELAGANI NI PRETEŠKI ZA NJEGA
  • OMOGUCIT ĆEMO DJETETU STJECANJE SOCIJALNIH UMIJEĆA
  • POTICAT ĆEMO ŠIROK RASPON VJEŠTINA i AKTIVNOSTI U MENTALNOM, TJELESNOM, ESTETSKOM, DRUŠTVENOM i EMOCIONALNOM ASPEKTU
  • DAT ĆEMO DJETETU DA BIRA MNOGE SVOJE AKTIVNOSTI
  • PRUŽIT ĆEMO MU PRILIKU ZA SAMOSTALNOST
  • DAT ĆEMO MU PRAVO DA PONEKAD POGRIJEŠI
  • STVORIT ĆEMO UGODNU ATMOSFERU KOJA POTIČE ISTRAŽIVANJE i ZABAVU PRI UČENJU
  • DIJETE ĆE BITI AKTIVAN SUDIONIK, A NE PASIVAN PROMATRAČ

učenje je najdjelotvornije kada je zabavno


KAKO ĆETE PRIPREMITI SVOJE DIJETE ZA UČENJE ČITANJA i PISANJA

  • budite primjer čitanja
  • čitajte s djetetom slikovnice uz objašnjavanje
  • čitajte s djetetom tako da vam ono sjedi u krilu ili do vas
  • čitajte pjesmice u rimi
  • objašnjavajte djetetu natpise u okolini
  • potičite njegovo samostalno razgledavanje slikovnica i knjiga
  • potičite djetetovo igranje slovima
  • potičite šaranje, pisanje i crtanje
  • pridajte važnost njegovom potpisu
  • posjetite s djetetom knjižnicu kad vi nešto čitate, dajte i djetetu da čita,
  • kad vi nešto pišete, dajte njemu da crta ili da glumi pisanje

ČITAJTE S DJETOM REDOVITO, ALI 
NE PREDUGO (10 – 20 MIN)
NEKA TO BUDE VRIJEME
ZA VESELJE, SMIJEH i LJUBAV 


VJEŽBE VIDNO – MOTORNE KOORDINACIJE

  • izrezivanje: resa od papira, rezanje rubova kružnih oblika, izrezivanje složenijih oblika
  • sastavljanje – igra sa sitnijm kockicama i predmetima
  •  trasiranje prstom, a zatim i bojicom oko predmeta, bojanje do rubova
  • svakodnevne aktivnosti: zakopčavanje, vezanje, slaganje odjeće,…
  • igre tipa "origami" – presavijanje papira
  • dopustiti glumljenje pisanja i čitanja

POKUŠAJTE KOD KUĆE

  • igrati se rimom (stonoga – bosonoga)
  • tražiti od djeteta da prepozna prvi ili zadnji glas koji je čulo u nekoj rijeci
  • tražite od djeteta da vam ispriča priču pa je zapišite pred njim ohrabrite pokušaje djeteta da piše pismo (baki, razglednicu s odmora). Pismo možete zajedno poslati.
  • njegujte humor! Neka vam ispriča što bi se dogodilo npr. kad bismo šećerili iz staklenke na kojoj piše sol!?
  • vježbajte pričanje i prepričavanje. Djeca vole slušati priče o tome što je bilo dok su bili mali ili doživljaje iz vašeg djetinstva. Tražite od djeteta da vam prepriča netom pročitanu priču služeći se slikama iz slikovnice

NE PROPUSTITE POHVALITI SVOJE DIJETE

(pohvala treba biti konkretna)